Trinidad (Municipio de Trinidad)
 |
Trinidad je bio središte proizvodnje šećera od kasnog 18. do konca 19. soljeća. On je jedan od najsačuvanijih karipskih gradova iz vremena proizvodnje i trgovine šećerom. Zbog toga je 1988. godine Trinidad, zajedno s obližnjom dolinom Valle de los Ingenios upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi.
Trinidad je osnovao španjolski konkvistador Diego Velázquez de Cuéllar 23. prosinca 1514. godine kao Villa De la Santísima Trinidad („Naselje Presvetog Trojstva”). Kao jedan od prvoosnovanih američkih gradova služio je kao postaja u španjolskom kolonijalnom širenju američkim kontinentom. Iz njega je svoju ekspediciju započeo Francisco Hernández de Córdoba 1517., te Hernan Cortez 1518. godine. Koncem 16. stoljeća grad je postao gospodarsko središte, uglavnom zahvaljujući svom povoljnom položaju između mora i planina.
Bogati baskijski veleposjednik iz južne Kube, Francisco Iznaga, je izabran za gradonačelnika 1540. godine. On je ustanovio moćnu obitelj koja se smjestila na svojoj plantaži u blizini grada i vladala bogatim područjem u kojemu se proizvodio šećer na brojnim šećeranama uz pomoć robovskog rada. Kasnije su se njegovi potomci borili u ratu za neovisnost Kube i pripajanju SAD-u, od 1820ih do 20. stoljeća.
Do 1796. godine Trinidad je bio treći po veličini grad na Kubi i u njemu je imenovan guverner. Kuba je tijekom 18. i 19. stoljeća postala najveći proizvođač šećera na svijetu, što je dovelo do bogaćenja Trinidada. Kako bi šećer bio što svježiji i podnosio dulja putovanja, koncem 1880-ih je od Trinidada do obalnog mjesta Casilda položena 6 km duga željeznička pruga.
Nakon Rata za neovisnost Kube koncem 19. stoljeća dominacija ovog područja u proizvodnji šećera je opala i mnoge šećerane su napuštene ili srušene, a Trinidad je izgubio na važnosti i nije promijenjen industrijalizacijom. Tako je sačuvano njegovo povijesno središte grada koje je danas zaslužno za sve jaču gospodarsku granu grada, turizam.
Zemljovid - Trinidad (Municipio de Trinidad)
Zemljovid
Zemlja (geografski pojam) - Kuba
 |
 |
| Zastava Kube | |
Ropstvo je ukinuto 1886. godine. Godine 1959. Kuba je postala prva marksistička država u Latinskoj Americi. Svrgavanjem omraženog diktatora Fulgencija Batiste, vođa revolucije Fidel Castro došao je u izravan sukob s vanjskom politikom i interesima Sjedinjenih Država. Ovaj prkosni čin kod mnogih država u Srednjoj i Južnoj Americi mu je donio golemu popularnost, jer se učilo da američka politika nije dovoljno osjetljiva prema narodnim nevoljama. Fidel Castro i njegova desna ruka Che Guevara tim su činom pridobili i znatan broj pristaša među buntovnom omladinom u mnogim drugim dijelovima zapadnoga svijeta. Castro je poduzeo sve što je mogao da Kubu spasi od njezine opasne gospodarske ovisnosti o šećeru. To mu, međutim nije uspjelo, pa kada su potkraj osamdesetih na svjetskom tržištu naglo pale cijene šećera, klimavo gospodarstvo zemlje, unatoč obilnoj potpori iz Sovjetskog Saveza, jedva je preživjelo. Kasnije je Castro postao i prvi sekretar Komunističke partije, kao i vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Tako je praktički preuzeo svu izvršnu i zakonodavnu vlast u državi. Prvih mjeseci nove republike SAD se prijateljski pokušao približiti Kubi. No uskoro je izbila na vidjelo kubanska ogorčenost prema Amerikancima, pa su se dvije zemlje postupno udaljile. Castro nije gubio vrijeme da likvidira više od 600 svojih zemljaka koji su bili optuženi za navodne ratne zločine. Podržao je i invazije na Haiti i Dominikansku Republiku. Godine 1960. potpisao je ugovor o pomoći i trgovini sa SSSR-om, a godinu dana kasnije prisvojio američke i britanske naftne kompanije. Konačno, u siječnju 1961., SAD prekidaju diplomatske odnose s Kubom. Iste godine Castrov je položaj označio slom invazije u Zaljevu svinja. Američka je mornarica, naime, tisuću i dvjesto kubanskih izbjeglica iz američkih baza dopremila u kubanske vode da u Zaljevu svinja pokušaju izvesti invaziju na otok. Operacija je trajala tri dana, a završila tako da su gotovo svi pobijeni ili pohvatani.
Valuta / Jezik
| ISO | Valuta | Simbol | Significant Figures |
|---|---|---|---|
| CUC | Kubanski konvertibilni pezo (Cuban convertible peso) | $ | 2 |
| CUP | Kubanski pezo (Cuban peso) | $ | 2 |
| ISO | Jezik |
|---|---|
| ES | Španjolski jezik (Spanish language) |